Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi. Postoji aktivna i pasivna agresija.
Aktivna agresija podrazumijeva fizičke i verbalne napade.
Pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim nepoduzimanjem akcije (ako ne pomognemo nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva). Ona može biti:
- direktna – usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
- indirektna – “pomaknuta agresija” – usmjerena prema nekom ko je slabiji pa je laka meta.
Agresija može biti rezultat ili posljedica ljutnje i onoga što se događa ljudima (poput svađa oko dominacije kod životinja) ili može nastati iz prezira. Danas je sveprisutno agresivno ponašanje. Iako je sve manje fizickog nasilja, dosta smo psihicki ugnjetavani (na poslu, u školi, kod kuće itd). Širenjem svijesti prepoznajemo različite oblike agresivnosti i nasilja jedni nad drugima jer neki oblici su nekada bilo potpuno prihvatljivi dok sa razvojem svijesti smanjujemo toleranciju na agresivnost. Glavni razlog agresije je nemogućnost koja stvara frustraciju i ljutnju ili crte ličnosti – neurotici imaju jake predispozicije za agresiju.
Kako prepoznati agresivca u sebi ili nasiličko ponašanje?
Najčešće si frustriran na poslu, zašto me drugi ne razumiju i zašto ne ispunjavaju moja očekivanja ili gdje je pravda… Uglavnom, ne možeš da se izboriš sa nečim, a ustvari nećeš da priznaš da si progonitelj, da stvari rješavaš nasiljem ili agresijom umjesto da shvatiš druge i sebe. Danas u svijetu biznisa i u politici postoje cijele nauke koje proučavaju i donose spoznaje o tom kako da dominirate nad svojim sagovornikom, kako kratko i koncizno da imate agresivni stav jer on donosi uspjeh. Time ubijate spontanost, a spontanost nas vuče ka bliskosti, a bliskost rađa pažnju koja nam je svima jako potrebna.
U toku pandemije koja nas je zadesila, a naročito nakon nje, razviti će se kod nas traume koje nosimo iz djetinjstva i odrastanja uz nagomilana iskustva koja u pandemji stičemo i zajedno će formirati veliko psihološko oštećenje. Uticati će na identitet i sistem regulacije što će dovesti do različitih osobina koje posjeduju neurotične osobe, a to su: teškoće u kontroli emocija, destruktivno ponašanje prema sebi i drugima, somatizacija (bol, tjelesne tegobe, seksualni i neurološki simptomi) i generalno negativna slika o svijetu. Posljedice toga su fizičko i psihičko zlostavljanje, zanemarivanje porodice, posla, sebe, seksualno zlostavljanje i raskalašenost. Zbog toga moramo da izbjegavamo bilo kakav sukob i da prijavljujemo svaku agresiju koju vidimo. Ova pandemija je donijela i pojačano agresivno stanje koje će se pojačavati i nakon prestanka pandemije.
Oporavak je dugotrajan za cijelo društvo i dijeli se u tri faze: sigurnost, sjećanje na događaje koji su se dogodili u pandemiji i uključivanje u ponovni svakodnevni život. Svaka osoba će različito da se opravlja u zavisnosti od biološke, psihološke i socijalne slike te traumaskog iskustva koje je doživjela. Zbog toga, dragi građani, ne nervirajte se i izbacite agresiju iz sebe na pozitivne načine…
